Sadržaj:

Efekat blijeđenja emocija: zašto se ponovo slažemo sa onim što je zaista loše
Efekat blijeđenja emocija: zašto se ponovo slažemo sa onim što je zaista loše
Anonim

Objašnjavamo sa naučne tačke gledišta odakle dolaze situacije u stilu „život te ničemu ne uči“.

Efekat blijeđenja emocija: zašto se ponovo slažemo s onim što je zaista loše
Efekat blijeđenja emocija: zašto se ponovo slažemo s onim što je zaista loše

Prvi put kada sam se takmičio u amaterskom crossfit takmičenju, bilo je užasno. Bilo je divlje hladno u teretani, bilo je teško zagrijati se, ali tamo sam proveo cijeli dan, povremeno izvodeći ubilačke komplekse.

Posle prvog sam pomislio da ću morati da ispuzim sa sajta, jer su mi noge otkazale, a posle drugog sam hteo da odem kući i da promenim crossfit u jogu. Općenito, osjećala sam se loše i potpuno nesretno. Ali prošlo je šest mjeseci, a ja sam se prijavio za nova takmičenja.

Sjetite se koliko često pričate smiješne priče o tome koliko ste bili uplašeni, povrijeđeni i uvredljivi. Međutim, svako struganje za nekoliko godina može biti odlična šala. I sve ovo objašnjava efekat blijeđenja emocija.

Kakav je to efekat

Richard Walker je sproveo tri studije u kojima je uporedio emocije ljudi neposredno nakon događaja i tri mjeseca, godinu i 4,5 godine nakon njega.

Učesnici eksperimenta vodili su dnevnike: zapisivali su događaje iz svog života i procjenjivali koliko je svaki od njih prijatan. Naučnici su prikupljali bilješke svake sedmice, a na kraju eksperimenta pozvali su učesnike u laboratoriju da procijene događaje iz prošlosti.

Sva tri eksperimenta su pokazala da što je više vremena prošlo, to je ono što se dogodilo manje emocija.

Ali onda su otkrili jednu neobičnost: negativne emocije su nestajale brže od pozitivnih.

Čini se da je sa evolucijske tačke gledišta korisno duže čuvati negativne emocije. Uostalom, oni nastaju kao odgovor na nešto neugodno, što znači da mogu pomoći osobi da izbjegne potencijalno opasne događaje. Ali naučnici su otkrili suprotan efekat.

Zašto ljudi zaboravljaju negativno

Postoji nekoliko razloga zašto negativnost tako brzo nestaje iz sjećanja.

Promjena okolnosti i odnosa prema njima

Čovjek se mijenja tokom svog života. A ono što je ranije izgledalo kao katastrofa, u svjetlu novog iskustva može se pojaviti na potpuno drugačiji način.

Na primjer, muškarac zaprosi, a žena odbije. Doživljava ljutnju, tugu, frustraciju. Nakon nekog vremena pronalazi drugog partnera koji mu mnogo više odgovara i stvara snažnu i srećnu porodicu.

U svjetlu novih događaja, sjećanja na bivšeg ljubavnika mogu izazvati pozitivne emocije.

Uostalom, da nije odustala od braka, čovjek bi gubio vrijeme i ne bi našao divnu porodicu koju sada ima.

Uspomene iz djetinjstva mogu se promijeniti na isti način. Na primjer, tada ste bili obliveni hladnim znojem od pomisli na čudovište ispod kreveta. Ali sada shvatate da opasnosti nije bilo, a sećanja vas izmame na osmeh.

Učiniti istoriju profitabilnijom

Većina najvažnijih događaja iz života pretvara se u priče. Budući da svako želi svoj život predstaviti kao nešto zanimljivo i općenito dobro, emotivna boja događaja se često mijenja.

Pozitivne priče izazivaju smijeh u okolini, što pripovjedaču prija i mijenja njegovo sjećanje na stvarne emocije doživljene u prošlosti.

Vremenom se stvarne okolnosti brišu, a u sjećanju ostaje samo priča. I osoba vjeruje da je sve bilo tako.

Ovu teoriju podržava studija u kojoj se od ljudi tražilo da se prisjete četiri životne priče: dvije popularne priče, ispričane više od 10 puta, i dvije lične, koje su podijeljene najviše pet puta. Također, učesnici su morali da se prisjete iskustava koja su podijelili sa širokim krugom ljudi, te priča za usku publiku.

Ispostavilo se da su popularne priče, koje su se pričale češće iu velikim kompanijama, bile pozitivnije od ličnih priča za uži krug slušalaca.

Zašto nam je potreban ovaj mehanizam

Postoji više razloga, a svi su neophodni za mentalno zdravlje osobe.

Oslobodite se nepotrebnog stresa

Životni događaji ne nestaju nigdje – ostaju u sjećanju i postaju dio vaše povijesti.

Kada se prisjetite loših događaja, doživljavate negativne emocije, a tijelo na to reagira oslobađanjem kortizola, hormona stresa.

Da negativne emocije ne nestaju s vremenom, bili biste mnogo depresivniji.

A to je štetno za kognitivne sposobnosti i zdravlje općenito.

Uspostavljanje pozitivnog pogleda na sebe i svoj život

Da bi bio uspješan u društvu, nosio se s novim iskustvima i bio motiviran da nešto uradi, čovjek treba da zna da je cool i da vjeruje da će sve biti u redu.

Dokazano je da kod osoba s depresijom i anksioznim poremećajima učinak ublažavanja emocija slabije djeluje, tako da za sobom povlače mnogo više negativnosti iz prošlosti.

Blijeđenje negativnih emocija pomaže da stvorite pozitivan pogled na sebe i svoj život i nastavite dalje djelovati, unatoč činjenici da vas greške, neuspjesi i emocionalni bol čekaju na svakom koraku.

Kako izbjeći ovaj efekat

Uprkos činjenici da je ovaj efekat prigušivanja emocija jednostavno neophodan da bi osoba živela, ponekad može da zavara.

Na primjer, kada ponovo pristanete na nešto što prošli put nije donijelo zadovoljstvo. Sigurno je bilo događaja u vašem životu tokom kojih ste pomislili: „Ovo je zadnji put! Neću ovo više raditi. Ali kasnije, pod uticajem drugih ljudi, ponovo su pristali.

U takvim situacijama vođenje dnevnika može pomoći. Ovo je općenito korisna stvar koja će vas spasiti od gubljenja vremena. Ako se nejasno sjećate da je događaj u prošlosti donosio malo radosti, ponovo pročitajte svoje bilješke i izvucite zaključke.

Preporučuje se: