9 parova riječi u koje je teško povjerovati u srodstvo

2024 Autor: Malcolm Clapton | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 03:49

Ispostavilo se da mjesec i ćelava glava povijesno imaju mnogo zajedničkog.

Dešava se da iz jedne osnove dolazi nekoliko reči, koje se tokom vremena veoma menjaju. Oni postaju potpuno drugačiji po zvuku i značenju, ali to čini pronalaženje njihovih zajedničkih korijena još zanimljivijim.

1. "Početak" i "kraj"

Da, ove riječi sežu u isti korijen. Pogledajte parove "start - start", "start - start". Nekada je umesto "čin" trebalo da stoji "rod", a glas "i" smenjivao se sa "o". To jest, istorijski gledano, "rang" i "kon" se ovdje izmjenjuju. Korijen "kon" značio je "granica", a i kraj i početak su granice.

Odavde dolaze i ruske riječi "od pamtivijeka", "od pamtivijeka".

2. "Mjesec" i "ćelav"

Ove riječi sežu do jednog drevnog indoevropskog korijena. Zajednički slavenski * louksnā je značio "sjajan, lagan". Iz istog korijena nastale su riječi "zraka" i "sjaj". Drevni * lyksʺ ima istu osnovu, samo sa drugačijim samoglasnikom, a bukvalno "ćelav" se prevodi kao "briljantan". Očigledno je: nedostatak kose daje sjaj.

3. "Jedi" i "ogrlica"

"Jesti" se vraća na * gʹrti, gdje je "g" nakon omekšavanja postalo "zh". Inače, u početku je ova gruba riječ bila neutralna i značila je "je". Od iste osnove nastalo je * gürdlo, od čega su nastali "grlo", "usta" i "crijeva".

Pogledajmo sada "ogrlicu". Ovo je ukras koji se obavija oko "grla" ("grla"), od kojeg se formira.

4. "Smrad" i "ribizla"

Prisjetimo se par riječi "grad - grad", "zlato - zlato", "kapija - kapija" i slično. Ovdje vidimo punu saglasnost ("-oro-"), koja je karakteristična za ruski jezik, i nepotpunost ("-ra-"), koju smo naslijedili iz crkvenoslovenskog. Neke nepotpune riječi su sačuvane kao inherentne visokom stilu, kao što su one gore navedene. A neki su istisnuli ruske kolege punog glasa. To uključuje riječ "smrad".

Nekada davno postojala je riječ "ribizla" što znači "smrad". Sada je većina upoznata samo s nekom nepotpunom verzijom. Ali imenica sa "-oro-" baca svjetlo na porijeklo imena bobice ribizle. Očigledno, našim precima se nije dopao njegov oštar miris.

5. "Čekaj" i "vrijeme"

Reč "vreme" seže u koren "godina". Prvobitno značenje je "dobro vrijeme", stoga postoji i "loše vrijeme". Tek kasnije se svako stanje atmosfere počelo nazivati "vremenskim".

Ali šta je sa rečju "čekati"? Podsjetimo se dijalekatskog sinonima "ići". Oba glagola sežu do * güdati, koji ima isti istorijski korijen kao godina. Ispostavilo se da su "vrijeme" i "čekati" srodnici.

6. "Pčela" i "Bik"

Ime insekta nekada je bilo takvo - "bchela". Ali onda je smanjeno "b" ispalo, a "b" je bio zapanjen i postao "p". Ova riječ je nastala od iste osnove kao i "buchat" - "zujanje, zujanje".

Jednokorijenski onomatopejski glagol dao je ime biku. Ispušta zvuk poput "bu", pa su ga nazvali bikom.

7. "Lekcija" i "govor"

"Lekcija" je izvedena od * urekti ("reći"). Istorijski gledano, "u" je ovdje prefiks. A u korijenu "-rock-" postoje dvije izmjene odjednom. Prvi je "o/e": "lekcija" - "rijeka" ("ja kažem"). Drugi - "k / h": "rijeka" - "govor".

Da, riječ "govor" je izvedena iz nerekriptivnog * rekti ("govoriti"). Gotovo od iste riječi kao i "lekcija".

8. "Dlan" i "dolina"

Sjećate li se zastarjele "ruke" koja se nalazila u poeziji? Ovo je nepotpuna verzija riječi "dolon". Tako se nekada zvala palma. Zajednički slovenski * doln formiran je od iste osnove kao i riječi "dol" ("dno") i "dolina". Dolina je depresija, nizina, odnosno negdje ispod. A doslovno originalno značenje riječi "dlan" je "donja strana" (ruke).

9. "Dijete" i "Rob"

U XII veku postojala je reč "robenok", u kojoj se vremenom "o" pretvorilo u "e". To je umanjenica za "stidljiv", što seže do * orbę.

Od istog korijena * orbʺ nastaje i imenica "rob". Prvobitno je značilo "siroče". Očigledno je siročadi bilo teško, jer je s vremenom ta riječ dobila novo značenje - "rob", "prisilni radnik", a kasnije i poznato "rob".