Sadržaj:

Utopljena zamka troškova: zašto se ljudi drže neuspjelih projekata
Utopljena zamka troškova: zašto se ljudi drže neuspjelih projekata
Anonim

Što više energije uložite, teže je priznati poraz.

Utopljena zamka troškova: zašto se ljudi drže neuspjelih projekata
Utopljena zamka troškova: zašto se ljudi drže neuspjelih projekata

1960-ih, Britanija i Francuska odlučile su da rade zajedno na razvoju superbrze putničke letjelice Concorde. Čak i prije izlaska, model je naručilo 16 aviokompanija, ali se onda sve promijenilo. U avionima je više putnika srednje klase kojima je više stalo do cijene karte, a ne do brzine leta. Štaviše, cijena avionskog goriva je porasla. Superbrzi, ali vrlo skupi letovi više nisu bili potrebni, a aviokompanije su se predomislile o kupovini Concordesa.

Ali umjesto da okončaju neprofitabilni projekat, zemlje su nastavile sponzorirati razvoj aviona i potrošile na njega mnogo više nego što je prvobitno planirano. Kao rezultat toga, Concordes nikada nije postao popularan, a gotovi avioni su jeftino prodani dvjema avio-kompanijama pod kontrolom vlade.

Slučaj je toliko razotkrivajući da se pojavio čak i izraz "Efekat Konkorda". Ovo je klasičan primjer utopljene zamke troškova – kognitivne pristranosti koja nas tjera da se držimo neprofitabilnih projekata.

Šta je utopljena zamka troškova

Efekat nepovratnih troškova je mentalna osobina koja nas tera da nastavimo da ulažemo novac, vreme i trud u posao koji gubi. Najčešće govore o tome u vezi s ekonomijom i financijama, ali zamka djeluje u bilo kojem području života.

Na primjer, kada jasno shvatite da ne želite raditi u svojoj specijalnosti, već potrošite još nekoliko godina da dobijete beskorisnu diplomu. Ili kada su se godine veze pretvorile u frustraciju, ali i dalje ostajete zajedno.

To se događa nesvjesno: osoba ne traži razloge da nastavi - očigledna mu je potreba za tim. I što se više sredstava ulaže, teže je prepoznati grešku i zaustaviti se na vrijeme.

Iz kojih razloga nastaje

Nekoliko je psiholoških mehanizama odgovornih za zamku utopljenih troškova.

Strah od trenutnog gubitka

Najviše od svega, čovek se plaši da izgubi ono što ima. Ljudi mogu lako riskirati u nastojanju da nešto osvoje, ali postaju vrlo oprezni ako mogu izgubiti ono što posjeduju. Bol gubitka je uvek jači i svetliji od zadovoljstva dobiti.

Zamislite da ste uložili milion da razvijete cool aplikaciju. Kada je novac već potrošen, ispada da nije ni blizu onome što ste želeli. Priznati ovo i prestati raditi na tome znači jednostavno baciti milion u smeće i doživjeti intenzivnu emocionalnu bol gubitka.

Psiha nas štiti od bola, tjerajući nas da se nadamo da će još milion učiniti aplikaciju mnogo boljom. Dugoročno ćete izgubiti dva miliona, a ovo je duplo bolnije. Ali to će biti kasnije (a postoji šansa da neće). Ulažete i nadate se da će sve biti u redu. U svakom slučaju, uspjeli ste odgoditi patnju. Dobro urađeno.

Želja za povratkom kontrole

Kada pogledate utopljenu zamku troškova u smislu potreba, u tome nema ničeg iracionalnog. Čovek ima snažnu potrebu da kontroliše svoj život, da oseća da je u stanju da se nosi sa okolnostima. I prisiljava ljude da se bore za slobodu, održavaju samopouzdanje i teže moći - jer na taj način dobijate veću kontrolu.

Uzalud gubljenje novca, vremena ili drugih resursa potiskuje potrebu da se osjećate kompetentno i da imate kontrolu nad svojim životom. Neće biti moguće vratiti vrijeme unazad, što znači da je jedini način da se povrati kontrola ne priznavanje gubitka i nastavak ulaganja.

Na taj način zadovoljavate svoju potrebu, ali istovremeno gubite još više vremena i energije na ono što će na kraju završiti neuspjehom.

Kako ne upasti u zamku

Postoji nekoliko načina da prepoznate grešku utopljenog troška prije nego što završi katastrofom.

Koncentrišite se na sadašnjost

Ljudi koji su vezani za prošlost vjerovatnije će upasti u zamku troškova. Ako je osoba fokusirana na sadašnjost i budućnost, lakše joj je prihvatiti gubitke i krenuti dalje.

Procjena položaja iz ugla sadašnjosti odlična je praksa, koja je donekle slična meditaciji. Morate se odvojiti od misli i sjećanja, razbistriti um i koncentrirati se na sadašnji trenutak. Ovom tehnikom moći ćete sagledati sadašnje stanje bez nepotrebnog žaljenja za prošlošću i donijeti ispravnu odluku.

Zamislite drugu osobu koja donosi odluku

Još jedna odlična tehnika koja daje trenutne rezultate. Morate sebi postaviti pitanje: "Šta bi druga osoba uradila u ovoj situaciji?" Možete zamijeniti bilo šta za "osobu": doktor, agent za nekretnine, izvršni direktor, mama. Glavna stvar je da odluku donosi neko sa strane.

Poenta je da ljudi drugačije donose odluke za sebe i za druge. Kada to radimo za druge ljude, situaciju procjenjujemo površnije. Ponekad to daje bolje rezultate od dubinske procjene situacije, u kojoj se sve prednosti i nedostaci beskonačno slažu.

Osim toga, manje se oslanjamo na osjećaje i nismo skloni riziku. Stoga, kada donosite odluku za drugu osobu, veća je vjerovatnoća da ćete uvidjeti svoje greške i moći ćete stati na vrijeme.

Preporučuje se: