13 glagola koje smo pogrešno upotrebili

2024 Autor: Malcolm Clapton | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 03:49

Zapamtite da nikada ne biste trebali tako reći ili pisati.

1. Odlaganje, a ne ležanje

"Nisam stavio šećer!" - obavještava vas brižna baka. Sa dva, inače, viša obrazovanja. Realnost je da ovaj glagol može zbuniti čak i najčitanije. sta da radim? Zapamtite pravilo: glagoli s korijenom-lagati-imaju pravo na postojanje samo u dva slučaja:

• ako postoji prefiks ispred korijena (stavi, preklopi, priloži);
• ako iza korijena slijedi sufiks -sya (ležati).

2. Vozite, ne vozite

Postoji samo jedan kompetentan imperativni oblik glagola "idi" - "idi". Iako postoji narodno "vožnja". Lingvisti su nezadovoljni, ali tolerišu.

3. Sadite, ne sadite

Krastavci. Ili dijete na kolenima. Prije otprilike jednog stoljeća, ovaj oblik glagola bio je uobičajen kao i "biljka". Otprilike na isti način, „pad“i „pad“postojali su na ravnopravnoj osnovi. Ali decenije su prošle, a danas je u pismenom govoru neprihvatljivo "padanje" i "sađenje". Bar krompir na selu, bar gosti za stolom mogu samo da se sade.

4. Upalimo, ne palimo

"Spaliti" se odnosi na glagole s naizmjeničnim korijenskim suglasnicima. One se mijenjaju ovako:

• Ja sam: gori.
• Ti: gori.
• On (ona, ono): gori.
• Mi: spalimo.
• Ti: gori.
• Oni: upregnuti.

Ako bolje pogledate, ispostavlja se da se samo glagoli u prvom licu jednine (I) i trećem licu množine (oni) izdvajaju iz općeg niza: ja upalim, oni svijetle. U svim drugim brojevima i osobama koristi se samo oblik sa udvostručenim "w": "Večeras ćemo upaliti!" I ništa drugo.

5. Teče, a ne teče

"Leak" je još jedan glagol s naizmjeničnim suglasnicima u korijenu. Priča je ista kao i sa "gorenjem": ja tečem, oni teku, ali teče isključivo voda. Ili curi.

6. Peče, ne peče

I još jedan glagol s naizmjeničnim suglasnicima u korijenu. Pravilo je isto kao i kod "sagoreti" i "teči".

7. Dođi, ne dolazi

Mnogi ljudi pišu “doći” jer se previše dobro sjećaju “da odu”. Drugi su čuli nešto o slovu "y" u ovoj riječi, pa ga ubacuju gdje god je moguće: dođi, dođi, dođi. Ali "y" u ovom glagolu postoji samo u infinitivu - "doći".

8. Idemo, ne šaljite

Glagol “ići” u motivirajućem raspoloženju ima tri podjednako pismena oblika odjednom: “idemo”, “idemo”, “idemo”. Što se tiče glagola "idemo", ovo je čisto kolokvijalni oblik, na koji lingvisti imaju dosta pritužbi. "Pošalji" je generalno velika greška, jednostavno neprihvatljiva u kompetentnom govoru.

9. Maši, ne maši

Kompetentan književni oblik glagola "talasati" sada je "talasati": "Mahni ujaku!" Međutim, u posljednje vrijeme "mahanje" je postalo prihvatljiv oblik u kolokvijalnom govoru. Moguće je da će uskoro ravnopravno sa "talasnim" pravima ući u književnu književnost.

10. Plakanje, a ne plakanje

Ista priča kao i sa "talasom": književni oblik glagola "plakati" sada je samo izvedenica od "plakati": ja plačem, ti plačeš, on plače, mi plačemo, ti plačeš, oni plaču. Jedina razlika u odnosu na prethodni primjer je u tome što se oblik "plače" do danas smatra pogrešnim i u kolokvijalnom i u književnom govoru.

11. Isperite, a ne isperite

Pošteno radi, napominjemo da je glagol "trakati" još uvijek tu - kao čisto kolokvijalni oblik. Ako govorimo o pismenom govoru, onda postoji samo jedna opcija - "ispiranje".

12. Penjanje, ne penjanje

Postoji glagol "penjati se". Ili "penjanje". Ova dva oblika smatraju se gotovo jednakima, osim što "penjanje" ima nešto više konverzacijske konotacije. Ovisno o tome koji glagol koristite kao osnovu, oblik trećeg lica množine može biti različit: penju se ili penju. Ali riječi "uspon" uopće ne postoje.

13. Obucite se ili obucite

Samo zapamtite: u bilo kojoj nerazumljivoj situaciji recite ili napišite "obuci". Ne oklijevaj. Ako je po pravilima ispravno “oblačiti”, ne možete reći drugačije. “Obukao sam kaput”, “Ona oblači hulahopke”, “Pre nego što nešto obuče, on gleda u etiketu”, “Mama me je zamolila da stavim šešir”. Ali: "Mama me je zamolila da obučem njenog mlađeg brata." U ovom primjeru, jezik se neće okrenuti da kaže "stavite".