Sadržaj:

Tajne produktivnosti Alana Turinga
Tajne produktivnosti Alana Turinga
Anonim
Tajne produktivnosti Alana Turinga
Tajne produktivnosti Alana Turinga

Alan Turing je poznati engleski matematičar, logičar, kriptograf. S pravom se naziva ocem kompjuterske nauke i osnivačem teorije veštačke inteligencije (AI).

I iako se nedavno (iz nekog razloga) više raspravljalo o ličnom životu i tragičnoj smrti naučnika, Turing je dao kolosalan doprinos razvoju nauke. Upravo je on izmislio "pradjeda" modernih kompjutera - "Tjuringovu mašinu", razvio empirijski test za procjenu inteligencije mašina i napravio niz drugih upečatljivih otkrića.

Hajde da zajedno otkrijemo tajne produktivnosti Alana Turinga.

Razbijanje velikih zadataka na manje

Jedna od karakterističnih osobina Alana Turinga bila je sposobnost da veliki problem razbije na manje kako bi ih metodično, korak po korak, riješio. Naravno, velika slika je uvijek bila u njegovoj glavi, ali je u isto vrijeme, kao pravi genije, Turing bio vrlo pažljiv prema malim stvarima. To mu je omogućilo da postigne rezultate.

Dakle, dok je radio na Turing Bombe, dizajniranoj da dešifruje nacističke vojne poruke, Turing je pažljivo proučavao nemačku mašinu za šifrovanje - "Wehrmacht Enigma" (Wehrmacht Enigma). Rad potonjeg temelji se na takozvanoj zamjenskoj šifri, kada se jedno slovo mijenja u drugo (na primjer, umjesto slova "B", reproducira se "S" itd.). Kada su tipke pritisnute, rotori su se kretali, što je dovelo do različitih kriptografskih transformacija.

Turing i njegov tim pažljivo su proučavali poruke, čiji je tekst bio poznat (na primjer, vremenski izvještaji), kao i greške njemačkih operatera koji su zaboravili promijeniti postavke Enigme. To je omogućilo stvaranje Turingove bombe, koja je ponavljala sve moguće obrasce šifriranja.

Turing bombe
Turing bombe

Alan Turing je tečno govorio o principima sistemskog pristupa kao što su hijerarhija i strukturiranje. To mu je omogućilo da uspješno riješi velike naučne probleme.

Kreativni haos

Poznati poslovni trener Kerry Gleason, koji je razvio program lične efikasnosti, u svojoj knjizi „Radi manje, radi više“piše: „Entropija se može definisati kao mjera ili stepen poremećaja u sistemu koji dovodi do njegovog uništenja. U fizici, entropija je povezana sa drugim zakonom termodinamike. U Univerzumu postoji zakon prema kojem svi sistemi prelaze iz stanja reda u stanje haosa, što dovodi do povećanja njihove složenosti. Želite jednostavan život? Neka narudžba bude sastavni dio vašeg svakodnevnog radnog procesa! Ako želite da radite u uređenom okruženju, morate biti svjesni činjenice da ovo okruženje ima tendenciju da bude haotično i morate raditi na održavanju reda. Pokušajte neko vrijeme da se ne brinete o vrtu - i uskoro ćete vidjeti učinak entropije iz prve ruke.”

Zaista, mnogi su uvjereni da je efikasan rad nemoguć bez reda na radnom mjestu. Međutim, ova pozicija ima mnogo protivnika koji smatraju da malo nereda ne ometa, već pomaže kreativnom procesu.

Alan Turing je odličan primjer za to. Dok je radio u britanskom kriptoanalitičkom birou, čak je dobio i nadimak - "ludi naučnik iz Blečli parka". "Ludilo" se manifestovalo u tome što je Tjuring često zaboravljao da obuče čarape ili kravatu, uvek je bio zadubljen u duboke misli, mogao da prekine sagovornika usred rečenice. Njegov sto je uvek bio zatrpan papirima, proračunima, beleškama, mogao je svakog trenutka da pojuri do stola da zapiše misao koja mu padne na pamet. I, sudeći po njegovim naučnim dostignućima, poremećaj nije ometao produktivan rad.

Spomenik Alanu Turingu u Blantchley Parku
Spomenik Alanu Turingu u Blantchley Parku

Sport kao način čišćenja mozga

Pored uspeha na naučnom polju, Turing je mnogo postigao i u sportu. Aktivno se bavio trčanjem i takmičio se za Atletski klub Walton. Takođe, 1945. godine, Alan Turing je maraton istrčao za 2 sata, 46 minuta i 3 sekunde, samo 11 minuta više od olimpijskog šampiona iz 1948. godine.

Kao što znate, vježba promoviše jasnoću misli. Alan Turing je priznao da ima toliko težak posao da je sport jedini način da dovedete svoje misli u red.

Turingov rezultat u maratonu 2 sata, 46 minuta i 3 sekunde
Turingov rezultat u maratonu 2 sata, 46 minuta i 3 sekunde

Teško je objektivno procijeniti naučnu zaostavštinu Alana Turinga, ali jedno je jasno – on je za kratke 42 godine života mogao učiniti mnogo.

Preporučuje se: