Sadržaj:

Kako u potpunosti iskoristiti svoje sposobnosti
Kako u potpunosti iskoristiti svoje sposobnosti
Anonim

Ako vjerujete da su vaš intelekt, talenti i karakterne osobine statični i nepromjenjivi, onda će tako i biti. Da li je moguće promijeniti svoje urođene sposobnosti i kako to učiniti da biste se u potpunosti ostvarili?

Kako u potpunosti iskoristiti svoje sposobnosti
Kako u potpunosti iskoristiti svoje sposobnosti

Ako zamišljate manje, dobit ćete manje. Čini se da ova izjava vrijedi ne samo za naše želje, već i za sposobnosti. Uvijek možete povećati svoju inteligenciju, razviti bilo koji talenat u sebi i postati ono što želite biti, ali za to morate promijeniti način na koji razmišljate.

Psihologinja sa Univerziteta Stanford, Carol Dweck, provela je mnogo godina istražujući dvije vrste ljudskog razmišljanja - "fiksni" način razmišljanja i "način rasta". Kao rezultat svog istraživanja, napisala je knjigu "Nova psihologija uspjeha". U njemu psiholog govori o snazi vjere u sebe, njenom velikom značaju i promjenama koje se dešavaju u životu.

Dvije vrste razmišljanja

Fiksno razmišljanje implicira da su naš karakter, inteligencija i kreativnost statični, dani nam od prirode. Uspjeh ovisi o tome koliko se naši prirodni podaci uklapaju u standarde uspostavljene u društvu. Kada osoba fiksiranog načina razmišljanja teži uspjehu i želi po svaku cijenu izbjeći neuspjeh, na taj način zadržava mišljenje o sebi kao pametnom i iskusnom.

Mišljenje rasta se ne boji problema i ne vidi neuspjeh kao dokaz gluposti i neuspjeha, već kao odskočnu dasku za rast i nove prilike. Tip razmišljanja koji osoba razvija od ranog djetinjstva određuje njegovu karijeru, odnose i, na kraju, sposobnost da bude sretan.

Vjerovanje da se inteligencija i osobine ličnosti mogu razviti, a ne ostati statične, potaknulo je Dwecka da provede globalnu studiju u kojoj su učestvovali i odrasli i djeca.

ona piše:

Tokom 20 godina koliko sam provodio svoje istraživanje, pokazalo se da vizija sebe koju odaberete ima direktan utjecaj na način na koji provodite svoj život. Ako vjerujete da imate statičan nivo inteligencije, jedan karakter za cijeli život i jednu nepromjenjivu ličnost, pokazivat ćete iste kvalitete uvijek iznova.

Ciljevi i metode

Ljudi sa fiksiranim načinom razmišljanja postižu ciljeve kako bi se dokazali ko zaista jesu, i to u bilo kojoj oblasti: u školi, na poslu, u vezama. Svaka situacija u njima postavlja pitanje: "Ko sam ja - pobjednik ili gubitnik?", "Izgledam li pametno ili glupo?" Kao da igrate poker i imate loše karte i pokušavate uvjeriti druge i sebe da su dobri.

Ali postoji i drugi način razmišljanja, u kojem se svi vaši kvaliteti ne doživljavaju kao nešto nepromjenjivo, nešto s čime ćete morati živjeti cijeli život. Ljudi takvog načina razmišljanja uvjereni su da se stvarni potencijal čovjeka ne može izmjeriti, a ne zna se ni šta će se dogoditi ako godine rada, strasti i obuke uložite u svoj omiljeni posao.

Fiksni način razmišljanja teži samopotvrđivanju, a mentalitet rasta za učenje.

Ljudi s takvim načinom razmišljanja ne samo da se ne uzrujavaju u slučaju grešaka i poraza, nego se uopće ne vide u takvim situacijama. Za njih nema poraza, postoji samo trening.

Razlika u bilo kojoj oblasti

Dweck je u praksi otkrio da ljudi s fiksiranim načinom razmišljanja i razmišljanjem o rastu zaista razmišljaju i djeluju drugačije, jer se mijenja sam smisao napora i suština samoprocjene. U svijetu fiksnog razmišljanja, uspjeh dokazuje da ste pametni i talentirani. U načinu razmišljanja rasta, uspjeh je učenje novih stvari, istraživanje sebe i svojih sposobnosti.

Razmišljanje u detinjstvu

Temelji razmišljanja postavljaju se u vrlo ranoj dobi. Dweck je eksperimentirao s djecom kojoj su bile predstavljene lake ili teške zagonetke. Neka djeca, koja već imaju fiksiran način razmišljanja, birala su lake i rješavala ih iznova i iznova kako bi osjetila da su pametna i da sve rade kako treba. Djeca sa mentalnim sklopom rasta nisu shvaćala kakav je interes za sakupljanje istih lakih zagonetki, jer im je najvažniji razvoj i nova znanja. Sve se to prenosi u odraslu dob, kada čovjek radi isti posao iznova i iznova, ne želeći da vidi ništa novo.

Apsorpcija informacija

Postoji i razlika u samoj apsorpciji informacija. Kada je Dweck proučavao moždane valove u laboratoriji u Kolumbiji, ljudi različitog uma imali su potpuno različite rezultate.

Ljudi sa fiksiranim umom bili su zainteresirani samo za povratne informacije iz njihovih odgovora, a ne za same informacije. Ako su dali pogrešan odgovor, nije ih zanimao pravi, čak ga nisu ni slušali. Ljudi sa mentalnim sklopom rasta uvijek su slušali prave odgovore, bili su zainteresirani za učenje, za širenje granica svog znanja.

Zaključak

Zašto onda gubiti vrijeme dokazujući da ste dobri kada zaista možete postati bolji u ovom trenutku? Zašto skrivati svoje nedostatke od drugih kada možete raditi na njima? Zašto tražiti prijatelje i partnere koji će vam služiti za samopotvrđivanje kada možete pronaći one koji će vam pomoći da rastete?

I zašto birati isprobane i istinite načine kada možete dobiti nova iskustva? Strast za nečim novim, posebno kada stvari idu dobro, obilježje je razmišljanja o rastu. I pomaže ljudima da se osjećaju dobro čak iu najgorim trenucima.

Kako razviti način razmišljanja o rastu? Ponovo odredite prioritete, vjerujte da vaši izvorni podaci nisu skup karata s kojima morate blefirati i vratiti se, već dubok bunar ispunjen blagom. Samo trebate biti u mogućnosti da ih dobijete.

I kao zaključak, infografika o tome kako se ova dva tipa razmišljanja razlikuju. Može se koristiti kao praktični vodič u pitanju: "Šta promijeniti u svom razmišljanju?"

Preporučuje se: