Sadržaj:
2024 Autor: Malcolm Clapton | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 03:49
Ono što osjećamo da jesmo uvelike ovisi o našem pamćenju. Međutim, sećanjima ne treba uvek verovati.
Uspomene se lako mijenjaju
Psiholozi Chad Dodson i Lacey Kruger su 2006. godine u eksperimentu Dobro pamtili: zašto su starije osobe nepouzdani očevici. su dokazali da se naša sjećanja lako izobličuju vanjskim faktorima.
Dodson i Kruger su učesnicima eksperimenta pokazali video snimak pljačke i policijske potjere koja je uslijedila. Potom su učesnicima podijelili pitanja, od kojih su neka bila samo indirektno vezana za video. Na primjer, bilo je pitanja o pucnjavi, koja nije bila na samom videu. Psiholozi su potom zamolili učesnike da se prisjete koje su događaje vidjeli na snimku, a koji su spomenuti samo u upitniku. Većina učesnika nije bila u stanju da ispravno reproducira informacije: na primjer, tvrdili su da je video snimio pucnjavu.
Lažna sećanja
Naš mozak ne samo da iskrivljuje postojeća sjećanja, već ponekad čak i stvara lažna.
U jednom eksperimentu, Uloga aktivacije memorije u stvaranju lažnih sjećanja konteksta kodiranja. učesnicima su pokazane riječi. Na primjer, "medicinska sestra", "pilula", "bolest". A onda su tražili da imenuju one kojih se sećaju. Mnogi su se “prisjetili” da su vidjeli riječ “doktor”, iako je nije bilo na originalnoj listi.
Iskrivljena hronologija
Ne sjećamo se mnogo Sličnost stvara blizinu: Sličnost obrazaca unutar i između konteksta je povezana s kasnijim mnemoničkim prosudbama o vremenskoj blizini. u kom trenutku su se desili određeni događaji. Na primjer, ne možemo se točno sjetiti kada smo tokom dana vidjeli nekog od naših poznanika, ako ovaj susret nije bio povezan sa jakim emocijama. Što je duži vremenski period u pitanju, to je više iskrivljena naša percepcija hronologije.
Šta učiniti u vezi s tim
Prilikom donošenja važnih odluka, nemojte se previše oslanjati na sjećanje na prethodna iskustva, jer naša sjećanja možda ne odražavaju prošlost tako precizno kao što mislimo.
Ako vas proganjaju neki događaji iz prošlosti, zapitajte se: "Šta ako ono čega se sjećam ne odgovara stvarnosti?" Radite ovu mentalnu vježbu iznova i iznova i teret prošlosti će početi da se olakšava.
Preporučuje se:
Kako čitanje papira i e-knjiga utiče na naše pamćenje i produktivnost
Istraživanja pokazuju da čitanje papirnatih knjiga umjesto e-knjiga može pomoći da bolje zapamtite informacije i budete produktivniji
Zašto ne možemo ni na koji način prihvatiti sebe
Zašto se poredim sa drugima? Kako voljeti sebe? Kako prihvatiti sebe onakvim kakav jesam? Odgovori na ova i druga važna pitanja nalaze se u našem članku
Pametni telefoni kvare naše držanje, raspoloženje i pamćenje
Šteta pametnih telefona nije mit. Naučnici su dokazali da pametni telefoni kvare držanje. A to obećava ne samo probleme s vratom, već i probleme s raspoloženjem i produktivnošću
Zašto odugovlačimo i ne možemo donijeti odluku
Odugovlačenje ne proizlazi iz perfekcionizma ili nesposobnog odabira vremena. Pravi razlog za odugovlačenje je nepoznavanje sebe
Zašto ne možemo čitati vijesti
Politikolog Vladislav Sasov govorio je o pravilima po kojima će čitalac moći samostalno analizirati vijesti o događajima u svijetu