2024 Autor: Malcolm Clapton | [email protected]. Zadnja izmjena: 2023-12-17 03:49
Informacija da je vježba korisna ne samo za mišiće, već i za mozak odavno nije tajna. Ali naučnici su otišli još dalje i otkrili koje su vježbe najbolje za inteligenciju.
Naučnici sa Univerziteta Jyväskylä u Finskoj odlučili su da testiraju koje vrste vježbi su najefikasnije za stimulaciju mozga. Da bi to učinili, proveli su niz eksperimenata na štakorima, koji su bili prisiljeni da izvode pokrete koji otprilike odgovaraju trčanju, treningu snage i intervalnom treningu visokog intenziteta.
Za ovu studiju odabrana je grupa pacova sa približno istim fizičkim karakteristikama. Znanstvenici su svim životinjama ubrizgali posebnu supstancu s kojom bi se na kraju eksperimenta moglo lako prebrojati nove moždane stanice. Nakon toga, glodari su podijeljeni u četiri grupe.
Prvi od njih je bio kontrolni i vodio je sjedilački način života. Pacovi iz druge grupe su svaki dan trčali u kotaču. Predstavnici treće grupe sa malim utezima na sebi savladavali su razne prepreke. Konačno, četvrta grupa je odradila intervalni trening. Za to su životinje stavljene na posebnu traku za trčanje, koja se okretala vrlo brzo, a zatim polako.
Ovi eksperimenti su nastavljeni sedam sedmica, nakon čega su naučnici pregledali moždano tkivo pacova pod mikroskopom kako bi procijenili promjene koje su se dogodile za to vrijeme.
Sveukupno, rezultati su potvrdili tezu da svaka fizička aktivnost povećava volumen mozga i u velikoj mjeri sprječava promjene vezane za dob. Sve životinje u sportskim grupama pokazale su više novih neurona od njihovih kolega u kontrolnoj grupi. Međutim, poređenje indikatora grupa koje se bave različitim „sportovima“omogućilo nam je da otkrijemo nešto zanimljivo.
Najveći broj novih nervnih ćelija pronađen je kod onih štakora koji su trčali. Štaviše, što je udaljenost bila veća, to je mozak izgledao bolje. Na drugom mjestu, sa značajnim zaostatkom, bili su glodari nakon intervalnog treninga. A najlošije rezultate pokazali su oni koji su trenirali sa tegovima. Unatoč činjenici da su na kraju eksperimenta znatno ojačali, njihov se mozak praktički nije razlikovao od mozga štakora iz kontrolne grupe.
Očigledno, pacovi nisu ljudi. Ali rezultati ovih eksperimenata nam omogućavaju da pretpostavimo da različite vrste fizičke aktivnosti imaju različite efekte na ljudski mozak. Miriam Nokia, voditeljica studije, sugerirala je da će "dugotrajna aerobna vježba vjerovatno biti najkorisnija za zdravlje mozga, ne samo kod životinja, već i kod ljudi".
Do sada naučnici veruju da se tokom trka na duge staze neurogeneza stimuliše oslobađanjem posebne supstance poznate i kao (BDNF). Za precizno objašnjenje ovog fenomena planirano je niz dodatnih eksperimenata tokom kojih će se istraživati uticaj na mozak i druge sportove.
Jeste li primijetili nešto slično?
Preporučuje se:
Tajne trčanja na duge staze od misterioznog meksičkog plemena
Trčanje može poboljšati fizičko i mentalno zdravlje i donijeti osjećaj radosti u životu. A za to uopće nisu potrebne skupe tehnološke patike
Stariji ne znači i pametniji: zašto je iskustvo prethodnih generacija devalviralo
Starija generacija ima dosta znanja i vještina, ali problem je njihova relevantnost. Za to su krive promjene u tehnologiji i životnom stilu
Zašto trkači često imaju bolove u gornjem dijelu leđa i kako ih se riješiti
Da li imate bolove u leđima tokom dugog trčanja? Kiropraktičari govore o uzrocima ovog problema i njegovom rješenju
Prednosti trčanja na duge staze
Hajde da razgovaramo o tome zašto biste trebali uključiti trčanje na duge staze u svoj plan treninga, bez obzira da li trčimo na 5 km ili maraton
Zašto je Apple izbacio logotip duge
U ovom članku ćemo istražiti povijest Apple logotipa i zašto je kompanija odbacila opciju duge