Sadržaj:

Kako slatkiši utiču na vaš mozak
Kako slatkiši utiču na vaš mozak
Anonim

Još jedna čokoladica može se pretvoriti u loše raspoloženje i ovisnost jaču od kokaina.

Kako slatkiši utiču na vaš mozak
Kako slatkiši utiču na vaš mozak

Mozak troši više energije nego bilo koji drugi organ u našem tijelu, a glukoza je njegov glavni izvor. Ali šta se dešava s mozgom kada se suoči sa viškom šećera koji većina ljudi danas jede? U ovom slučaju, "više" ne znači tačno "bolje". To je ono što slatko radi mozgu.

1. Ometa rad sistema nagrađivanja

Namirnice s visokim glikemijskim indeksom (odnosno one koje brže podižu razinu šećera u krvi) izazivaju intenzivniju glad, pa čak i osjećaje ovisnosti.

Vjerovatno ste naišli na manifestacije ovog efekta: nakon što pojedete malo slatkog, želite jesti sve više i više. Ako podlegnete ovom impulsu iznova i iznova, rad sistema nagrađivanja u mozgu se mijenja, što dovodi do još većeg prejedanja u budućnosti.

Isti proces je u osnovi nastanka svih ovisnosti: da biste dobili nagradu (prijatne senzacije), s vremenom morate stalno povećavati količinu supstance. Upravo to se dešava sa slatkišima. Naučnici su otkrili da može izazvati veću ovisnost od kokaina. Rezultat je epidemija dijabetesa i gojaznosti, koja se danas zapaža u mnogim zapadnim zemljama.

2. Smanjuje memoriju

Redovna konzumacija velikih količina šećera uzrokuje upalu, što dovodi do problema s pamćenjem. To su potvrdili istraživači koji su pronašli markere upale u hipokampusu pacova čija je prehrana bila bogata šećerom. Pacovi sa normalnom ishranom nisu imali takve markere u mozgu.

Srećom, ova šteta nije trajna. Drugi istraživači su zaključili da se oštećenje pamćenja uzrokovano šećerom može preokrenuti. Da biste to učinili, morate se pridržavati dijete sa malo šećera i jesti hranu s niskim glikemijskim indeksom. A ako u ishranu dodate zdrave masti i kurkumin, dodatno ćete poboljšati pamćenje.

3. Negativno utiče na raspoloženje

Nekada smo mislili da vas slatkiši razvesele, ali nije uvek tako. Naučnici su analizirali prehrambene navike i raspoloženja 23.000 ljudi i primijetili da su veće količine šećera u ishrani povezane s češćim slučajevima depresije.

I ovo nije jedini primjer kako slatko utiče na emocionalnu sferu. Ljudi sa dijabetesom tipa 2 smatraju da su skloniji tuzi i anksioznosti kada imaju visok nivo glukoze u krvi.

Ali, kako se pokazalo, čak i zdravi i mladi ljudi teže reaguju na emocije ako je istovremeno i nivo šećera.

4. Smanjuje mentalni kapacitet

Povišeni nivoi glukoze u krvi oštećuju krvne sudove, što postepeno dovodi do drugih problema. Praćenje ljudi s dugotrajnim dijabetesom otkrilo je da imaju progresivno oštećenje mozga koje dovodi do oštećenja pamćenja, učenja i drugih kognitivnih funkcija.

Čak i u odsustvu dijabetesa, konzumiranje puno slatkiša povezano je sa nižim rezultatima na testovima inteligencije.

Osim toga, ishrana bogata dodatnim šećerima (stavljenim u jelo tokom kuvanja) smanjuje proizvodnju BDNF proteina, koji je potreban za nova sjećanja i učenje. Nizak nivo ovog proteina u mozgu je takođe povezan sa razvojem demencije i Alchajmerove bolesti.

Preporučuje se: