Roboti dolaze i jednog dana će nas sve ostaviti bez posla
Roboti dolaze i jednog dana će nas sve ostaviti bez posla
Anonim

Osvrnite se oko sebe i primijetit ćete one promjene koje vam se već čine poznatim: roboti nas okružuju posvuda. Oni pojednostavljuju naš život, ali ponekad postane zastrašujuće: hoće li nam roboti oduzeti posao?

Roboti dolaze i jednog dana će nas sve ostaviti bez posla
Roboti dolaze i jednog dana će nas sve ostaviti bez posla

Gdje su roboti već zamijenili ljude

Nedavno je u Japanu otvoren Henn-na Hotel (Henn-na Hotel) u kojem 90% posla obavljaju roboti, a 10 ljudi se nosi sa preostalih 10% svega. Kokorovi roboti se zovu aktroidi. Oni su vješti u dočeku i udovoljavanju gostima uspostavljanjem kontakta očima i reagiranjem na pokret. Neki mogu komunicirati na stranim jezicima.

Roboti u svakodnevnom životu, robotizacija hotela
Roboti u svakodnevnom životu, robotizacija hotela

Hotel Henn-na, što se sa japanskog na engleski doslovno prevodi kao "čudan hotel", koristi robote koji nisu aktroidi, kao što su humanoidni roboti NAO i Pepper iz Aldebaran Robotics. Roboti dočekuju goste na ulazu i na recepciji, pomažu im da skinu kapute i nose torbe, čiste sobe.

Humanoidni roboti Nao i Pepper
Humanoidni roboti Nao i Pepper

Hotel Henn-na nije jedini te vrste. U Njujorku postoji YOTEL, u kojem roboti brinu o stvarima gostiju, kuvaju kafu, dovoze veš, čiste sobe i rade još mnogo toga.

Image
Image
Image
Image
Image
Image

I prošle godine, hotelski gigant Starwood je predstavio robote pod nazivom Botlrs. Poslužujući goste, ovi roboti se mogu kretati po hotelu i u liftovima bez ljudske pomoći. Od 1992. roboti pomažu u bolnicama: dostavljaju poslužavnike s hranom i lijekovima, peru posteljinu i bacaju smeće. U lancu hipermarketa Lowe, OSHbot pomaže kupcima da pronađu pravi proizvod.

OSHbot kod Lowea
OSHbot kod Lowea

Amazon koristi preko 15.000 robota u svojim skladištima za isporuku narudžbi na vrijeme. Čak i američka vojska planira da zamijeni desetine hiljada vojnika robotima. Prošle godine na Univerzitetu u Birminghamu pojavio se prvi sigurnosni robot visok 1,8 metara na Univerzitetu u Birminghamu, koji skenira sobe i signalizira ako vidi nešto neobično. Ako se Bob negdje zaglavi, može pozvati pomoć, a ako se isprazni, automatski ide na punjenje.

Sigurnosni robot Bob
Sigurnosni robot Bob

Roboti pomažu u poboljšanju produktivnosti udaljenih radnika. U MIT Business School zaposlenici koji rade od kuće mogu hodati po kancelariji i komunicirati sa kolegama pomoću robota.

Roboti u kancelariji za udaljene radnike
Roboti u kancelariji za udaljene radnike

Kako će sveprisutno usvajanje robota uticati na nas

Roboti se sve češće pojavljuju pored nas na poslu, pa zar neće potpuno oduzeti poslove? Neki ljudi misle da bi široko rasprostranjeno usvajanje robota moglo dovesti ljude na ulicu. Oksford je 2013. godine proveo studiju prema kojoj će 47% postojećih visokorizičnih poslova uskoro biti automatizirano. U roku od 20 godina, ljude na ovim mjestima će zamijeniti roboti.

Međutim, postoji i drugo mišljenje: dajući mašinama težak posao, ljudi će moći da se posvete zanimljivijim i visokotehnološkim poslovima. Tako kaže David Kann, šef Double Robotics, kompanije koja je kreirala robote koji se koriste na MIT-u.

Robert Atkinson, ekonomista u think tanku pri Fondaciji za tehnološki razvoj i inovacije, tvrdi da su zaključci da će roboti oduzimati radna mjesta zasnovani na krajnje površnoj analizi situacije. U stvari, dešava se suprotno: usvajanje robota opada. Atkinson je ovaj pad pripisao dvama razlozima:

  1. Prije trideset godina Sjedinjene Države su mnogo aktivnije ulagale u razvoj robotike i softvera nego sada.
  2. Nisko viseće voće kao što su mašine za prijavu na aerodrom već su otkinute.

Treći razlog, prema Atkinsu, je taj što u Sjedinjenim Državama ne postoji politika produktivnosti.

Mogli bi mnogo da urade za poboljšanje nivoa produktivnosti u zemlji, ali ni ne planiraju ništa. Za razliku od, na primjer, Australije, koja ima Nacionalnu komisiju za produktivnost čiji je posao da identificira mogućnosti rasta. A mi samo pretpostavljamo šta bi trebalo da se desi…

A kompanijama je isplativije zapošljavati ljude s niskim platama nego automatizirati. Ne postoji podsticaj da se zaposleni zamene robotima. Sada, kada bi ljudi morali da plaćaju više, onda bi kompanije razmišljale o robotizaciji.

Na primjer, ako većina ljudi u slabo plaćenim profesijama zahtijeva veće plate, kao što su to radili radnici u restoranima brze hrane u New Yorku, tada će se proces automatizacije ubrzati.

Evo šta Harry Mathiason, predsjednik Littler Mendelson, advokatske firme specijalizovane za radno pravo u vezi sa robotikom, ima da kaže po tom pitanju.

Image
Image

Harry Mathiason predsjednik advokatske firme Littler Mendelson

Postoji napredak. U Njujorku radnici brze hrane već su postigli minimalnu platu od 15 dolara po satu. Uskoro će poslodavcima biti isplativo da dio svog posla predaju robotima. U skladu s tim, to će ubrzati proces sveprisutne automatizacije. Tako ćemo robote moći vidjeti posvuda u narednih pet godina ako i sami pokažemo ekonomsku aktivnost.

Roboti nam mogu uzeti posao, ali to nije loše

Kao i Atkinson, Mathiason vjeruje da nema razloga za zabrinutost. Objašnjava da automatizacija 47 odsto visokorizičnih poslova nema veze sa nezaposlenošću.

Image
Image

Harry Mathiason predsjednik advokatske firme Littler Mendelson

Ljudi će početi da se sele na one pozicije koje sada ne postoje, ali će se pojaviti u budućnosti. Ako se okrenemo istoriji, videćemo da se slična situacija već desila. Tada se sve nije dešavalo tako brzo kao sada, ali je ipak bilo presedana. Inače, 1870. godine 70-80% stanovništva zarađivalo je od poljoprivrede, a sada samo 1%.

I, inače, vraćajući se istoriji, možete vidjeti da je pojavom novih tehnologija u proizvodnji nezaposlenost uvijek ostajala na istom nivou ili se čak smanjivala. Zaista želim da vidim šta će se dogoditi u narednih 10 godina: ljudima na prvom mjestu neće biti prijetnja od nezaposlenosti, već prilika da nauče nešto novo. A ako osoba radi jedan niskokvalificirani posao 10 godina, onda će mu, možda, potreba za rastom u karijeri biti samo radost.

Mathiason obećava uzbudljiva vremena pred nama. Morat ćemo izmijeniti Zakon o radu, odgovarajući na pitanja vezana za interakciju ljudi i robota. Na primjer, kako regulisati distribuciju ličnih podataka, jer će roboti snimati ono što čuju.

Unatoč činjenici da se ne zna koliko će brzo robotizacija prodrijeti u sve oblasti, nema sumnje da će se to dogoditi. I dok se jedni i dalje plaše gubitka posla, drugi sanjaju kako će to poboljšati ekonomiju u cjelini i dobrobit svake osobe. Produktivnost kompanija će rasti, više će zarađivati i moći će više plaćati radnike.

Međutim, jedna od kontroverzi još nije razriješena: kako je kad vas na recepciji hotela sretne aktroid koji užasno liči na imitaciju ljudskih gestova…

Preporučuje se: