Naučnici vjeruju da sir stvara ovisnost
Naučnici vjeruju da sir stvara ovisnost
Anonim

Imamo dobre i loše vijesti za vas. Loša vijest je da su naučnici dokazali da sir izaziva ovisnost. Naša omiljena hrana je praktično izjednačena sa drogom. Dobra vijest je da su ljudi koji jedu sir u nenormalnim količinama formalno opravdani.

Naučnici vjeruju da sir stvara ovisnost
Naučnici vjeruju da sir stvara ovisnost

Istraživači sa Univerziteta u Mičigenu otkrili su da određene namirnice izazivaju veliku zavisnost. Tokom eksperimenta, 500 studenata ocjenjivalo je svoje prehrambene navike prema. Mjeri želju za hranom i identificira hranu koja izaziva najveću ovisnost. Prvo mjesto, prema anketi, zauzela je pica. Generalno, nije iznenađujuće. Ko ne voli ovaj sir i paradajz?

Ljubav prema pizzi pravi sir
Ljubav prema pizzi pravi sir

Ali ispostavilo se da sam ukus i aroma pizze nisu dovoljni za postavljanje broja za dostavu za brzo biranje. Radi se o siru.

Mlijeko sadrži protein kazein. Tokom probave, on se razgrađuje i oslobađa razne opijate zvane kazomorfini. Stimulišu dopaminske receptore i stvaraju osećaj zadovoljstva.

Sir je jednostavno punjen kazeinom i tjera nas da se zabavljamo iznova i iznova. Zbog toga su neki naučnici otišli još dalje i nazvali sir "mliječni kokain".

Sir sadrži kazein i tjera nas da se zabavljamo iznova i iznova
Sir sadrži kazein i tjera nas da se zabavljamo iznova i iznova

Zahvaljujući studiji, naučnici su uspeli da saznaju i druge činjenice. Na primjer, manje je vjerovatno da će ljudi jesti hranu koja ima malo masti. Neprerađena hrana poput smeđeg pirinča ili svježeg voća i povrća ne izaziva ovisnost kao brza hrana.

Termički obrađenu hranu možemo konzumirati u velikim količinama i prilično velikom brzinom. Naučnici su skloni vjerovati da je ovo ponašanje vrlo slično ponašanju ovisnika o drogama. Stoga im se čini da je termički obrađena hrana prava ovisnost.

Ovisnost o hrani direktno je povezana s emocionalnim stanjem osobe, ali studija je pokazala da to nije dovoljno za formiranje stabilnog scenarija ponašanja. Masna, prerađena hrana izaziva određene reakcije u mozgu: želimo da jedemo malo više. I još malo.

Dakle, ako se u tri sata ujutru nađete kraj frižidera u potrazi za nečim ukusnim, znajte da želja za zadovoljstvom govori u vama. I ova navika se razvila godinama.

Razumijevanje hemijskih procesa koji dovode do ovisnosti o hrani može pomoći u razbijanju stereotipa da svi ljudi koji se prejedaju nisu disciplinovani.

Nije vrijedno raspravljati da su oni koji se bore sa ovisnošću o hrani lijeni ili im nedostaje potreban nivo samokontrole. To je kao da krivite alkoholičara za njegovu svakodnevnu borbu sa željom da ode u bar i napije se. Ipak, pronaći gotovu, masnu, trostruko obrađenu hranu sada je mnogo lakše nego kupiti zdrav ručak. Gojaznost u detinjstvu je odličan primer. U svjetlu ove debate o pravim uzrocima prejedanja i gojaznosti, može doći do ponovnog oživljavanja.

Znanje je moć. Stoga, počnimo se boriti protiv vlastitih loših navika u ishrani, razumijevajući sve hemijske procese u tijelu. Naravno, niko ne zove da uništimo sir i odmah uzmemo salate. Ali možda će vas spoznaja da i sami njegujete naviku da jedete brzu hranu natjerati da petu krišku pice vratite u kutiju.

Preporučuje se: