Sadržaj:

Zašto se ne biste trebali oslanjati na samokontrolu
Zašto se ne biste trebali oslanjati na samokontrolu
Anonim

Često pokušavamo da se odupremo različitim iskušenjima uz pomoć volje i samokontrole, ali psiholozi kažu da to nije najbolji način da se oslobodimo iskušenja.

Zašto se ne biste trebali oslanjati na samokontrolu
Zašto se ne biste trebali oslanjati na samokontrolu

Naučni kolumnista Vox.com Brian Resnick govorio je o uobičajenim zabludama o samokontroli. Lifehacker objavljuje prijevod svog članka.

Obično mislimo da, da bismo nešto u sebi promijenili, moramo se potruditi. Čini nam se da ljudi koji imaju razvijenu snagu volje lakše se nose sa raznim iskušenjima. Ali ljudi sa samokontrolom ne započinju svađu.

Ova teorija se prvi put pojavila u studiji objavljenoj 2011. godine u Journal of Personal and Social Psychology. Tokom svog istraživanja, naučnici su nedelju dana posmatrali 205 ljudi. Učesnici su dobili telefone i s vremena na vrijeme postavljali pitanja o tome koje želje i iskušenja imaju tokom dana i koliko često moraju kontrolirati svoje postupke.

Tada su se naučnici suočili s paradoksom: ljudi sa razvijenom snagom volje (oni koji su potvrdno odgovorili na pitanje „Da li lako savladavate iskušenja?“) zabilježili su manje iskušenja tokom istraživanja. Jednostavno rečeno, oni koji, prema vlastitim riječima, znaju da se kontrolišu, praktično ne pribjegavaju samokontroli.

Psiholozi Marina Milyavskaya i Michael Inzlicht kasnije su razvili ovu ideju u svom istraživanju. Slično su pratili 159 studenata sa Univerziteta McGill (Kanada) tokom jedne sedmice.

Ako je prevladavanje iskušenja dobro, da li to znači da što se češće odupiremo iskušenjima, postižemo više uspjeha? Rezultati studije to nisu potvrdili. Studenti, često suzdržavajući se, ne samo da nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve, već su se stalno osjećali iscrpljeni. Oni koji su bili manje skloni da dožive iskušenje pokazali su se uspešnijim.

Zašto je nekima lakše odoljeti iskušenjima

1. Zadovoljstvo

Samoograničeni ljudi zaista uživaju radeći stvari koje je drugima teško, kao što je zdrava hrana, učenje ili bavljenje sportom. Za njih ove aktivnosti ne izgledaju kao zamorna dužnost, već zabava.

Mnogo je lakše postići ciljeve formulisane u formi fraze "želim" nego u obliku fraze "moram". U procesu postizanja ovakvih ciljeva, manje je iskušenja i manje truda.

Ako trčite jer morate doći u formu, ali vam se trčanje gadi, teško da ćete moći postići značajnije rezultate. Drugim riječima, mnogo je veća vjerovatnoća da ćete ponoviti aktivnosti u kojima uživate nego aktivnosti koje vam se ne sviđaju.

2. Dobre navike

Psiholozi Brian Galla i Angela Duckworth objavili su 2015. godine rad koji analizira šest studija i rezultate više od 2.000 učesnika. Otkrili su da samokontrolisani ljudi obično imaju mnogo dobrih navika. Redovno vježbaju, pravilno jedu i dobro spavaju.

Ljudi sa dobro razvijenom snagom volje grade svoje živote na način da izbjegnu potrebu da se ograničavaju od samog početka.

Ispravno izgraditi svoj život je vještina koja se može naučiti. Za one koji ponavljaju radnju (na primjer, trčanje ili meditaciju) svaki dan u isto vrijeme, lakše je postići svoje ciljeve. I ne radi se o snazi volje, već o rutini.

Mnogima je teško probuditi se ujutro. Čini se da je za to potrebna gvozdena volja. Ali to nije snaga volje, to je samo planiranje: samo ostavite alarm na drugoj strani sobe i morat ćete ustati iz kreveta.

Ova teorija seže do jedne od klasičnih studija samokontrole, koju je 1960-ih i 1970-ih izveo Walter Michel. Tokom eksperimenta, djeca su bila zamoljena da pojedu jedan sljez odmah ili dva nakon nekog vremena. Djeca koja su mogla čekati da dobiju dva sljeza nisu nužno prirodno bila otpornija na iskušenje. Samo su imali drugačiji pristup čekanju. Na primjer, nisu gledali na slatkoću niti su je zamišljali kao nešto drugo.

Odlučujući faktor u odgađanju zadovoljstva je sposobnost da promijenite svoju ideju o objektu ili akciji kojoj se želite oduprijeti.

3. Genetika

Naši temperamenti i sklonosti dijelom su određeni genetikom. Neki ljudi su skloniji da budu gladni, dok drugi imaju predispoziciju za kockanje. Oni koji će manje biti u iskušenju jednostavno su osvojili genetsku lutriju.

4. Bogatstvo

Kada je sproveden eksperiment marshmallow među djecom iz siromašnih porodica, pokazalo se sljedeće: ovoj djeci je teže odustati od slatkiša koji se trenutno nude. I ovo je sasvim razumljivo. Ljudi koji odrastaju u siromaštvu češće se odlučuju za trenutno zadovoljstvo, jer su navikli da im je budućnost neizvjesna.

zaključci

Samokontrola nije neka vrsta posebnog moralnog mišića koji se može napumpati. Ovo je isto rješenje kao i svi ostali. A da biste doneli bolje odluke, potrebno je da promenite okruženje i naučite da se ne odupirete iskušenjima, već da ih izbegavate.

Brian Galla

Dok istraživači ne mogu reći da li je moguće naučiti ljude potrebnim vještinama, sve je više različitih pristupa osmišljenih da nam olakšaju život. Na primjer, naučnici traže nove načine za povećanje motivacije koristeći mobilne aplikacije i druge moderne tehnologije.

Drugi način da tešku aktivnost učinite ugodnijom je da joj dodate element zabave. U jednoj studiji, učesnici su zamoljeni da slušaju audio verziju Igara gladi dok vježbaju u teretani. I uspjelo je: mnogi su primijetili da im je bilo lakše natjerati se da odu na trening.

Naravno, to ne znači da samokontrola, koja od nas zahtijeva ogromne napore, nimalo ne pomaže. Bolje je to tretirati kao posljednji očajnički pokušaj tijela da nas zaštiti od loše navike.

Preporučuje se: