Koliko vam je sport potrebno da ne dobijete rak
Koliko vam je sport potrebno da ne dobijete rak
Anonim

Onkološke bolesti se liječe dugo, teško i, nažalost, ne uvijek uspješno. Ali svako može pokušati spriječiti bolest: prestati pušiti, poboljšati ishranu i trčati. I nemojte misliti da morate naporno raditi kao profesionalni sportista. Obuka neće oduzeti previše vremena i truda.

Koliko vam je sport potrebno da ne dobijete rak
Koliko vam je sport potrebno da ne dobijete rak

Fizička aktivnost može biti efikasna u prevenciji mnogih vrsta raka, uključujući i najopasnije. Čak i nekoliko sati vježbanja sedmično smanjuje vjerovatnoću malignih tumora dojke, debelog crijeva i pluća. Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, upravo su ovi oblici raka u prvim redovima po broju umrlih među svim vrstama raka.

Sportski entuzijasti, evo snažnog poticaja vašoj motivaciji: izgleda da vaš rizik od raka i dalje opada kako povećavate volumen vježbanja. Ne postoji očigledna granica za ovu zavisnost.

Ovo mišljenje dijeli i Steven Moore, dr. s američkog Nacionalnog instituta za rak. Naučnik je siguran da što je veća mobilnost, to su veće koristi za zdravlje.

Kako su vježbanje i rak povezani

Stephen i njegove kolege skrenuli su pažnju na činjenicu da se sva istraživanja raka fokusiraju na specifične oblike bolesti i nijedno od njih ne sumira sve dostupne informacije. Stoga je tim naučnika kombinovao informacije iz 12 evropskih i američkih studija: podaci o 1,4 miliona odraslih osoba starosti od 19 do 98 godina uključeni su u jedinstvenu bazu podataka. Na kraju, naučnici su pratili efekat vežbanja na pojavu 26 karcinoma. Rezultati su ohrabrujući.

Fizička aktivnost je odlična prevencija od 13 karcinoma: leukemije, multiplog mijeloma, raka dojke, debelog crijeva, pluća, jednjaka, jetre, bubrega, želuca, rektuma, bešike, mozga i vrata.

Tačnije rečeno, onda bavljenje sportom smanjuje vjerovatnoću raka jednjaka za 42%, raka dojke za 10%, raka debelog crijeva i raka pluća za 10 odnosno 16%.

Treba napomenuti da iako je studija pronašla paralelu između vježbanja i smanjenog rizika od raka, nije dokazala uzročnu vezu. Istovremeno, naučnici su izneli nekoliko pretpostavki:

  • Vježbanje regulira proizvodnju hormona koji su povezani s rakom. Na primjer, vježbanje utiče na nivoe estrogena, inzulina i drugih biološki aktivnih supstanci.
  • Redovnim vježbanjem, stanice tijela su manje podložne oksidativnom (oksidativnom) stresu. Štaviše, sposobnost popravljanja oštećene DNK je poboljšana.

Koliko vremena posvetiti treningu

Koliko često idete na stadion ili u teretanu? Stephen Moore preporučuje 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti pet dana u sedmici ili 25 minuta intenzivnog vježbanja tri puta sedmično.

Koja od opcija vam je bliža, sada ćemo shvatiti. Za ovo - neka korisna teorija.

Fizička aktivnost se procjenjuje korištenjem metaboličkog ekvivalenta zadatka (MET). Svjetska zdravstvena organizacija navodi:

MET je omjer brzine metabolizma osobe tokom fizičke aktivnosti i njenog metabolizma u mirovanju. Jedan MET je količina energije koju potroši osoba u mirovanju i ekvivalentna je sagorijevanju 1 kcal/kg/sat.

Dakle, umjerena opterećenja uključuju aktivnost u rasponu od 3 do 6 MET:

  • Hodanje ili trčanje brzinom od 5 do 7 km/h po ravnoj površini, u zatvorenom ili na otvorenom.
  • Hodanje niz stepenice ili nizbrdo, planinarenje, rolanje.
  • Vozite bicikl brzinom od 8 do 14 km/h po ravnom terenu ili niskim uzvisinama, radite na biciklističkoj stanici bez puno napora.
  • Joga, gimnastika, skakanje na trampolinu, vežbe snage sa malim tegovima, udaranje boksačke vreće.
  • Stoni tenis, tenis u paru, igranje golfa, udaranje palice, bacanje košarkaškog koša, frizbi, karling, badminton, streljaštvo, spust, sporo klizanje, surfovanje, aerobik u vodi.

Intenzivna opterećenja uključuju aktivnost preko 6 MET:

  • Sportsko ili aerobno hodanje pri brzinama iznad 8 km/h, trčanje.
  • Penjanje na planinu, planinarenje, penjanje po stijenama, rolanje visokim tempom.
  • Vožnja bicikla brzinama iznad 16 km/h, penjanje uzbrdo na biciklu, energičan rad na nosaču bicikla.
  • Karate, džudo, tekvondo, jiu-jitsu, skakanje užeta, sparing u ringu, rvanje.
  • Pojedinačni tenis, fudbal, ragbi, hokej, odbojka na pesku, rukomet, skvoš, brzo klizanje, skijanje, plivanje, vaterpolo.

Međutim, fizička aktivnost nije ograničena samo na sport. Kućni i porodični poslovi takođe mogu biti dobra vežba za vaše telo. Na primjer, igre na otvorenom s djecom ili zalijevanje vrta su umjereno opterećenje, a pomicanje namještaja ili cijepanje drva je intenzivno.

I posljednje od liječnika… Aktivan način života pomaže čak i ako je maligni tumor već otkriven. Praksa pokazuje da fizička aktivnost smanjuje vjerovatnoću recidiva i povećava preživljavanje. Stoga nikada nije kasno da krenete ka svom zdravlju.

Preporučuje se: