Sadržaj:

Kako se riješiti perfekcionizma i prestati obilježavati vrijeme
Kako se riješiti perfekcionizma i prestati obilježavati vrijeme
Anonim

Perfekcionizam usporava vaš napredak: nesebično radite na malim zadacima, samo gubite vrijeme. Danas govorimo o tome kako shvatiti šta je zaista važno i krenuti ka uspjehu skokovima i granicama.

Kako se riješiti perfekcionizma i prestati obilježavati vrijeme
Kako se riješiti perfekcionizma i prestati obilježavati vrijeme

Strah od neuspjeha uvelike ometa rad. Mnogi uspješni ljudi odustali su od perfekcionizma. I to nije iznenađujuće: svaki dan moraju donijeti mnoge hitne i važne odluke. Kada bi hirurzi uradili nešto sa samo 100% sigurnošću, groblje svakog od njih bilo bi mnogo veće.

Godine 2010. na zidu sjedišta Facebooka osvanuo je natpis “Urađeno je bolje nego savršeno”. Dizajniran je da podsjeti zaposlenike da je perfekcionizam razoran i da nije koristan.

Motivacioni slogan na zidu u Facebook uredu
Motivacioni slogan na zidu u Facebook uredu

Šta ako se Facebook ne pokrene dok ne bude “savršen”? Najvjerovatnije se ova društvena mreža još ne bi pojavila.

Odakle dolazi perfekcionizam?

Bob Pozen, autor knjige, na prvom predavanju kursa produktivnosti pita studente da li sebe smatraju perfekcionistima. Obično otprilike polovina učenika odgovara potvrdno i govori o zahtjevnim roditeljima ili nastavnicima koji su im u glavu ubili da se zadaci moraju izvršavati precizno i precizno.

Vjerujem da ljudi nisu rođeni perfekcionisti, ali im porodica, škola, okruženje pomažu da internalizuju ovakav način razmišljanja. A pošto je ovo navika, možete je se riješiti.

Bob Posen

Veliki problem perfekcionista je što previše vremena provode na zadacima koji nisu toliko važni ili ne zahtijevaju tako temeljit pristup. Stoga nemaju dovoljno vremena: premalo je sati u radnom danu da bi sve doveli do savršenstva.

Kako se nositi sa perfekcionizmom

Elizabeth Grace Saunders, autorica knjige, radi kao konsultant za upravljanje vremenom kako bi pomogla ljudima da se oslobode potrebe da budu savršeni i počnu gubiti vrijeme na stvari koje su zaista važne. Ona nudi nekoliko načina da se riješite perfekcionizma.

Ne kačite etikete

Umjesto da sebe nazivate perfekcionistom, recite da "ponekad imate tendenciju da se ponašate kao perfekcionista". Dakle, dopuštate sebi da radite stvari drugačije.

Shvatite da vam perfekcionizam stoji na putu

Sada je važno shvatiti da posvećujući sebe jednoj stvari, zaboravljate na druga područja koja zahtijevaju vašu pažnju. Na primjer, perfekcionisti ponekad jednostavno ne rade prave stvari ili ih urade prekasno, a to ih sprečava da postignu uspjeh. Da su odmah spustili letvicu, stvari bi bile drugačije.

Ograničite se

Perfekcionista će raditi na zadatku sve dok ne postigne “savršen” rezultat, bez obzira koliko dugo za to treba. Stoga, Saunders savjetuje postavljanje rokova.

Dajte svakom zadatku određeno vrijeme (bolje je ako je upola manje nego inače) i pazite na brzinu kako biste ispoštovali rok.

Ovaj savjet je mnogima pomogao da se oslobode perfekcionizma. Shvatili su da ne raditi nešto savršeno ne znači biti lijen i ravnodušan prema rezultatima rada. Samo pogledate svoj vremenski budžet i kažete: "U redu, koliko vremena mogu potrošiti na ovaj zadatak da dobijem dobar rezultat?"

Odredite vrijeme sa INO-om

Često perfekcionisti jednostavno ne shvaćaju da različiti zadaci zahtijevaju različitu količinu vremena i truda. Da bi se stvari odredile prioritet, Saunders preporučuje korištenje INO tehnike:

  • Investicioni ciljevi: visoka isplativost, utrošeno vrijeme će se lijepo isplatiti.
  • Neutralni zadaci: dobijate onoliko koliko uložite (primjer: sastanci sa zaposlenima ili standardni izvještaji).
  • Optimizirani zadaci: rezultat ne ovisi o utrošenom vremenu (primjer: raščlanjivanje e-pošte).

Raspodjelom zadataka shvatit ćete na šta vrijedi potrošiti više vremena. Ako je rad s e-poštom jedan od optimiziranih zadataka, ne biste trebali čitati i prepisivati pismo tri ili četiri puta: ovo vrijeme će biti korisno za slučajeve iz prve grupe.

Evo nekoliko važnih pitanja koja će vam pomoći da odredite u koju kategoriju treba kategorizirati određeni zadatak:

  1. Važno je za mene?
  2. Ako da, koliko?
  3. Vrijedi li završiti zadatak na visokom nivou, a ne kako će ispasti? Hoće li se trud isplatiti?
  4. Koji je minimalni skup radnji?
  5. Koliko vremena imam za ovaj zadatak?

Preporučuje se: