Zbog čega naši mišići rastu
Zbog čega naši mišići rastu
Anonim

Kao i svaki složeni mehanizam, mišići našeg tijela zahtijevaju brigu i pažnju, a njihov rast ili propadanje ovisi o tome kako se prema njima ponašate. Jeffrey Siegel objašnjava kako prava kombinacija spavanja, prehrane i vježbanja čini naše mišiće snažnim i punim, koristeći zabavne i lako razumljive ilustracije.

Zbog čega naši mišići rastu
Zbog čega naši mišići rastu

Na primjer, stojite ispred vrata i spremate se da ih otvorite povlačenjem kvake. Vaš mozak i mišići su savršeno podešeni kako biste uspješno obavili ovaj zadatak. Prvo, mozak šalje signal motoneuronima. Kada poruka stigne do cilja, oni svijetle, uzrokujući kontrakciju i opuštanje mišića. Mišići kontrolišu kost ruke i tjeraju je da izvede pokret koji nam je potreban. Što je izazov ozbiljniji, to jači signal šalje mozak i više motoričkih jedinica se stavlja u akciju kako bi vam pomogli da postignete ono što želite.

Ali šta ako su vrata u potpunosti napravljena od metala? U ovom slučaju, mišići na ruci nisu u stanju pružiti dovoljno napetosti da biste mogli povući dovoljnom snagom da otvorite vrata. Stoga će mozak početi slati signale tražeći pomoć drugim mišićima. Guraš stopala, uvlačiš stomak i naprežeš leđa. Sada možete proizvesti dovoljno energije da povučete kvaku i otvorite vrata.

Vaš nervni sistem je upravo iskoristio resurse koje ste imali (više mišićnih grupa) da zadovolji potrebu za otvaranjem vrata.

Dok se sve ovo dešavalo, vaša mišićna vlakna su pretrpjela drugačiju vrstu ćelijske promjene. Pod uticajem stresa, dobili su mikroskopska oštećenja, koja u ovom slučaju izazivaju pozitivne promene. Oštećene ćelije proizvode upalne molekule zvane citokini. Oni aktiviraju imuni sistem da popravi ova tkiva. Ovo je magija izgradnje mišića.

Što je mišićno tkivo više oštećeno, tijelo treba više da uloži napor da se popravi. Kao rezultat toga, ciklus oštećenja i popravke čini mišiće većim i jačim.

Kada se vaše tijelo navikne na svakodnevne aktivnosti, takva opterećenja više ne pružaju potrebnu količinu stresa za stimulaciju rasta mišića. Da bismo to učinili, naše ćelije moraju biti podvrgnute jačim opterećenjima od onih na koja su već naviknute. Ako mišići nisu izloženi redovnom stresu, oni će se smanjiti. Ovaj proces je poznat i kao atrofija mišića.

Međutim, mišićima je potrebno više od fizičke aktivnosti da bi rasli. Bez pravilne ishrane, hormona i odmora, vaše telo nikada ne može da popravi oštećene ćelije. Proteini u ishrani pomažu u održavanju mišićne mase tako što obezbjeđuju gradivne blokove za novo tkivo u obliku aminokiselina.

Prava količina proteina, zajedno s hormonima koje naše tijelo proizvodi (inzulinu sličan faktor rasta i testosteron), pomaže tijelu da se uvede u način popravke i rasta mišića. Ovaj proces se obično dešava tokom odmora, posebno noću tokom spavanja. Na efikasnost oporavka utiču pol i starost. Zbog toga mladići sa visokim nivoom testosterona brže dobijaju mišiće.

Genetski faktori su takođe važni. Neki ljudi razviju jači imunološki odgovor i to im pomaže da brže poprave oštećena mišićna vlakna, povećavajući njihov potencijal za izgradnju novih mišića.

Ako svom tijelu obezbijedite redovnu vježbu, pravilno jedete i dobro se odmarate, stvarate uslove u kojima vaši mišići postaju što veći i jači.

Mišići su isti kao život: puni rast zahtijeva nove izazove.;)

Preporučuje se: